Na zapadnoj strani otoka Visa u prekrasnoj uvali pod okriljem Sv. Nikole leži uspavana ljepotica obiteljskog gnijezda - Grad Komiža. Nikola lies the sleeping beauty of the family nest – the town of Komiža.

Majka je to ribara i težaka, žuljevitih ruku i otvrdlih dlanova, al' mekana i otvorena srca prema svome gostu i svakom čovjeku. Svojim gostoprimstvom vraća Cas iskonskoj ljepoti netaknute prirode, otkriva gastronomske užitke i opaja mirisom soli, lavande i ružmarina.

Odmor na našem otoku obogatit će Vas i poželjet ćete novi susret s njime. S razlogom je na popisu "Svjetske zaklade za prirodu (WWF)" - Posljednja rajska mjesta na mediteranu.

Možda baš u Komiži otvorite svoja vrata bježeći od svakodnevnice u potrazi za mirom i tišinom oko sebe i u sebi, dok su Vam na dohvat ruke morske i podmorske avanture te ljepote gorskog i nebeskog bespuća.

Komiža je jedinstvena jer je netaknuta i neokaljana kao i dosad što je bila. O njoj mogu ravnodušno govoriti samo oni koji nikada nisu bili u Komiži.

POVIJEST

Komiža je naseljena ranije od susjednog Visa. Jedna teorija sugerira da je njegovo ime nastalo od riječi Com Issa, što znači "pored Isse", drevnog Polisa Issa, današnjeg grada Visa. Komiža se prvi put spominje 1145. godine kao Val Komeza u darovnici zadarskog kneza Petra, ali vjeruje se da je i prije postojao benediktinski samostan, crkva sv. Nikole danas, također zvana Muster. Različite vlasti koje su upravljale otokom i Komižom. Ono što ovaj grad posebno čini je njegova duga i jaka tradicija ribolova.

Komiža je naseljena ranije od susjednog Visa. Jedna teorija sugerira da je njegovo ime nastalo od riječi Com Issa, što znači "pored Isse", drevnog Polisa Issa, današnjeg grada Visa. Komiža se prvi put spominje 1145. godine kao Val Komeza u darovnici zadarskog kneza Petra, ali vjeruje se da je i prije postojao benediktinski samostan, crkva sv. Nikole danas, također zvana Muster. Različite vlasti koje su upravljale otokom i Komižom. Ono što ovaj grad posebno čini je njegova duga i jaka tradicija ribolova.

Nakon Drugog svjetskog rata otok je postao vojna zona, a zbog izolacije velik se broj mladih preselio na kopno, a ozbiljan turizam u to vrijeme nije bio razvijen. Nekadašnje tvornice za preradu ribe, povezane s tvornicom "Neptun", godinama su bile neka vrsta okosnice Komiže, ali priča je imala tužan kraj - tvornica je zatvorena, a danas je prazna. Odlaskom vojske s otoka 1992. godine počeo se razvijati turizam i sada nekoliko ribarskih brodova s oko 60 profesionalnih ribara plovi morem kako bi ulovili malo ribe. became a military zone, and due to isolation, a large number of young people moved to the mainland, and serious tourism was not developed at the time. The former fish processing factories, affiliated with the factory “Neptun”, had been some kind of backbone of Komiža for years, but the story had a sad ending – the factory was closed and it is empty today. With the departure of the Army from the island in 1992, tourism started developing and now a few fishing boats with about 60 professional fishermen sail to the sea in order to catch some fish.

ZANIMLJIVOSTI

  • Komiža je prvi hrvatski grad koji je posjetio Papa. Papu Aleksandra III. Ribari su ga prevezli s Palagruže u Komižu, gdje je na putu za Veneciju potražio utočište. Iskoristio je priliku da posjeti crkvu sv. Nikole. Pope Alexander IIIwas transported by fishermen from Palagruža to Komiža, where hesought refuge from a storm on his way to Venice. He took the opportunity to visit St. Nicholas’s Church.

  • Komiža je poznata po svojoj dugoj ribolovnoj tradiciji koju su iseljeni ribari iz Komiže odveli u Sjevernu Ameriku.

  • U 16. stoljeću mletačke vlasti zabilježile su da je Komiža u jednom danu ulovila više od tri milijuna tona srdela.

  • Početkom 20. stoljeća u Komiži je radilo 7 tvornica za preradu ribe! Najveći od njih, “Fratelli Mardešić”, izvozio je srdele u Ameriku. Danas tvornica više ne postoji.

  • Danas Komiža ima samo 1500 stanovnika, a početkom 20. stoljeća, tijekom zlatnog doba ribolova, imala je preko 5000 ljudi.th century, during the golden age of fishing, it had over 5000 people.

  • U gradu San Pedro u Kaliforniji živi deset puta više ljudi iz Komiže nego danas u Komiži.

  • Komiški ribarski brod zvan gajeta falkuša predstavljao je Hrvatsku na Svjetskoj izložbi - EXPO 1998. u Portugalu.

  • Svake godine u Komiži, na Sv. Nikolu, zaštitnika putnika, pomoraca i Komiže, ispred župne crkve Svetog Nikole spaljuje se stari drveni ribarski brod prema poganskim tradicijama i drevnom vjerovanju da će ta žrtva zaštiti mornare i grad.

  • Među starijim ljudima koji žive u Komiži možete čuti cokavski govor, podvrstu čakavskih dijalekata.